Blagdan Gospe od Čudotvorne medaljice

Dana 27. studenoga 1830. Blažena Djevica Marija ukazala se u pariškoj kapeli u ulici Rue du Bac mladoj sestri milosrdnici Katarini Labouré. Pokazala joj je sliku medaljice i zatražila da se po tom uzorku iskuje. Obećala je da će svi koji je budu nosili s pouzdanjem primiti obilne milosti. Na tu se obljetnicu svake godine slavi blagdan Gospe od Čudotvorne medaljice.

Tri ukazanja u Rue du Bac

Katarina je 1830. bila novakinja u Družbi sestara milosrdnica, koju je osnovao sv. Vinko Paulski. Marija joj se ukazala tri puta:

1. U noći s 18. na 19. srpnja 1830. Katarina je tada prvi put ugledala Mariju u samostanskoj kapeli. O tome je izvijestila svog ispovjednika, koji joj nije povjerovao.
2. 27. studenoga 1830. Marija joj je pokazala lik koji treba biti na medaljici i zatražila da se medaljica napravi.
3. Nešto kasnije iste godine. Marija je Katarini poručila da će jednoga dana sve biti uređeno kako želi.

Što prikazuje medaljica?

Na prednjoj strani Marija stoji na kugli i nogom gazi zmiju. Raširene ruke izražavaju majčinsku brigu, a zrake iz njih simboliziraju milosti koje ona želi dijeliti. Oko lika piše zaziv: „O Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se tebi utječemo.“

Na stražnjoj strani nalazi se veliko slovo M s prekriženom prečkom i križem. Ispod su dva srca: Isusovo, okrunjeno trnjem, i Marijino, probodeno mačem. Sve okružuje dvanaest zvijezda.

Zaziv na medaljici podsjeća na vjerovanje o Marijinu bezgrešnom začeću. To je vjerovanje papa Pio IX. svečano proglasio 8. prosinca 1854. apostolskom konstitucijom Ineffabilis Deus, dakle 24 godine nakon ukazanja.

Kako je nastala i zašto je „čudotvorna“?

Katarina je sve ispričala ocu Jeanu-Marieju Aladelu. Nakon dugog ispitivanja i nakon što se uvjerio u njezinu iskrenost, predmet je iznio pariškom nadbiskupu Hyacintheu-Louisu de Quélenu, koji je dao odobrenje. U lipnju 1832. iskovane su prve medaljice, a dijelile su ih sestre milosrdnice u vrijeme epidemije kolere u Parizu. Vijest o milostima i obraćenjima brzo se proširila. Narod je medaljicu nazvao Čudotvornom, a taj naziv nije dala Crkva, nego vjernici. Za samo nekoliko godina podijeljene su milijunske količine medaljica.

Katarina je cijeli život ostala skromna. Ispovjednika je zamolila da njezin identitet ostane tajna, a tajnu je čuvala 46 godina, do pred kraj života. Umrla je 31. prosinca 1876., a za svetu ju je proglasio papa Pio XII. 27. srpnja 1947. Njezin se spomendan slavi 28. studenoga.

Obraćenje Alfonza Ratisbonnea

Najpoznatije obraćenje povezano s medaljicom zbilo se u Rimu. Alfons Ratisbonne bio je mladi židovski bankar iz Strasbourga i kršćanstvu je bio neprijateljski nastrojen. Poznanik ga je izazvao da nosi medaljicu i izmoli molitvu Spomeni se (Memorare). Ratisbonne je pristao. Dana 20. siječnja 1842., u rimskoj crkvi Sant’Andrea delle Fratte, doživio je viđenje Marije i obratio se. Zatražio je krštenje, a kasnije je postao svećenik.

Molitva s medaljice

Molitva s medaljice vrlo je kratka i mnogi je mole tri puta zaredom, pa je prikladna za svaki dio dana:

O Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se tebi utječemo.

Uoči blagdana možete naručiti Čudotvornu medaljicu za sebe ili kao dar: Čudotvorna medaljica u našoj ponudi.